Kada je Svjetski ekonomski forum predstavio svoj Globalni izvještaj o riziku 2016, ekstremni događaji uzrokovani promjenom klime i neuspjeh ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama prepoznati su kao neki od najviših rizika sa trajnim posljedicama. Deset godina ranije nijedan od ovih rizika nije bio na vrhu ljestvice. Međutim, tokom posljednjih nekoliko godina važnost tih rizika je porasla. 

O klimatskim promjenama

Kao što je UN istaknuo u Petom IPPC izvještaju o procjeni klimatskih promjena i u Sendai okviru za smanjenje rizika od katastrofa , ključno je za sve zemlje da rade na prilagodbi klimatskim promjenama i povećanju otpornosti. Sektor infrastrukture često se ističe kao vrlo važan sektor na kojem treba raditi. Funkcionalna infrastruktura je fizička okosnica svakog društva i bez nje je neminovno suočavanje sa ozbiljnim problemima.

Rizici povezani s klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini bili su obilježeni poplavama iz 2014. godine koje su uzrokovale više od 20 smrtnih slučajeva, 90.000 osoba je ostalo bez doma i milione dolara štete. Ove poplave, koje su oštetile mostove, ceste, kuće, otežale distribuciju električne energije, uništile brane i infrastrukturu za zaštitu od poplava, naglašavaju potrebu za uvođenjem klimatskih rizika u odluke o ulaganjima u kratkoročne i dugoročne infrastrukturne građevine.

Nakon poplava iz 2014. godine FBiH je ponuđena pomoć od nekoliko različitih programa financiranih od strane donatora. Neki od njih, poput različitih programa obnove nakon poplava, započeli su odmah u 2014. godini. Ostali programi, kao što su, na primjer, Upravljanje rizikom od klizišta i Integrisanje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbas počeli su kasnije. Program Svjetske banke gdje je u opticaju snimanje terena i voda iz aviona, tek treba započeti.

I u periodu prije poplava BiH građani su bili svjesni problema sa promjenjivim vremenom, pa je 2013. godine pokrenuta Državna platforma za smanjenje rizika od katastrofa. Iste je godine usvojena Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH. Međutim, BiH se suočava sa značajnim institucionalnim, finansijskim i ograničenjima ljudskih resursa kada je u pitanju rješavanje problema klimatskih promjena. Rad na prilagođavanju klimatskim promjenama i izgradnji otpornog društva je složen. To zahtijeva pristup različitim vrstama znanja, poput klimatskih projekcija i njihovih uticaja na prirodne opasnosti. Zahtijeva također duboko razumijevanje situacije i želju za saradnjom kako bi se postigli zajednički ciljevi. U zemljama ili sektorima s ograničenim sredstvima nužno je postaviti prioritete i usredotočiti se na produktivan rad.

Uticaji klimatskih promjena imaju potencijalno ozbiljne posljedice na ceste, koje su veoma važne za ekonomski razvoj regije djelovanja EBRD-a. Kako bi se povećala otpornost na klimatske promjene u zemljama gdje EBRD provodi aktivnosti, Evropska banka za obnovu i razvoj sistemski integrira procjene klimatskih rizika i mjere prilagodbe u svoje investicijske operacije.

U 2015. EBRD je provela studiju prilagodbe cesta na klimatske promjene u FBiH. Izvještaj je, između ostalog, istaknuo potrebu za boljim razumijevanjem odnosa između vremenskih prilika i cestovne mreže, potrebu za saradnjom s drugim zainteresiranim stranama i potrebom za razvijanjem pristupa prilagođavanju klimatskim promjenama.

Ulaganje u FBiH zahtijevati će kredit od 50 miliona eura za rehabilitaciju 34 dionice širom zemlje, uključujući mostove, tunele i nove zaobilaznice. Osim investicijskog projekta, EBRD je potražio tehničku pomoć putem projektnog tendera. Ciljevi u projektu bili su:

1. Pružiti podršku JP ceste u uspostavljanju odgovarajućeg institucionalnog okvira za procjenu, upravljanje i pružanje informacija o klimatskim rizicima na cestovnoj mreži;
2. Pružiti podršku JP Ceste u procjeni klimatskih rizika na cestovnoj mreži i mapiranju specifičnih slabosti
3. Pružiti podršku JP Ceste u pripremi strategije prilagođavanja klimatskim promjenama;
4. Pružiti po potrebi podršku JP Ceste u implementaciji mjera otpornosti na klimatske promjene u okviru relevantnog investicionog projekta

Otpornost na klimatske promjene na cestovnoj mreži u Federaciji Bosne i Hercegovine - Finalni izvještaj

Sudionici i partneri

Četiri najvažnija sudionika/partnera u adaptaciji na klimatske promjene su: Federalni hidrometeorološki zavod, Agencija za vodni sliv rijeke Save, Agencija za vodni sliv Jadranskog mora i Federalna uprava civilne zaštite. Podaci i pomoć koju ove agencije pružaju vremenom se mijenjaju zbog klimatskih utjecaja. Stoga je više posla uloženo u ostvarivanje saradnje i dogovora između JP Ceste FBiH i ovih institucija.

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ)

Agencije za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora 

Federalna uprava civilne zaštite

Procjena rizika od prirodnih opasnosti

Glavni dio svake procjene rizika sastoji se od tri glavna koraka: identifikacije/prepoznavanja, analize i procjene rizika.
Ova procjena vjerojatnosti i posljedica daje razinu prijetnje. Razina prijetnje kombinira se s procjenom važnosti (vrijednosti) i ranjivosti ceste, kako bi se dobila konačna procjena rizika. Važnost ceste može se, na primjer, procijeniti na osnovu razine prometa ili udjela teretnih vozila. Ranjivost se može procijeniti na osnovu opterećenosti (postojeće, nepostojeće, adekvatne ili ne) i postojeće ili nepostojeće spremnosti za upravljanje događajima koji se mogu dogoditi.